Investicije prema djelatnostima

Investicije prema djelatnostima

1. Investicije prema djelatnostima Investicije mozemo rangirati prema djelatnostima. U svakoj drzavi odredena djelatnost se razvija, tj. u nju se investira vise radi efekta koji se zeli postici. Ako neka drzava zeli razviti turizam kao svoju glavnu gospodarsku djelatnost, lako je za shvatiti da ce to gospodarstvo ulagati vise u turizam. Svi znamo da zivimo u zemlji punoj prirodnih bogatsva koji su jedan od temelja za napredak gospodarstava.

Tranzitna smo zemlja koja neprestano pokusava unaprijediti svoje gospodarstvo kako bi bila u rangu sa razvijenim svijetom, iako nam u zadnjih par godina zbog gospodarske krize koja je zahvatila cijeli svijet ne ide najbolje i vecina investicija su stala. Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj u skoro svim sektorima, zbog toga, nije samo privlacna domacim investitorima, nego i inozemnim investitorima. Na nasu zalost, vise u nju investiraju strane zemlje, nego mi sami. 1. 1. Investiticije u poljoprivredi Poljoprivreda ima tri glavne zadace, a to su: 1) prehranjivanje domaceg stanovnistva 2) oskrbljivanje industrije sirovinama ) izvozna funkcija. Kako bi mogli postici sve tri zadace potrebno je racionalno i efikasno koristiti raspoloziva poljoprivredna zemljista. Obradivu poljoprivrednu povrsinu cine: |Oranice i vrtovi |1. 466. 000 ha | |Vocnjaci | 70. 000 ha | |Vinogradi | 71. 000

Désolé, mais les essais complets ne sont disponibles que pour les utilisateurs enregistrés

Choisissez un plan d'adhésion
ha | |Livade | 413. 000 ha | |UKUPNO |2. 020. 000 ha | Izvor: U Hrvatskoj postoji agrarna struktura koju cine obiteljska gospodarstva, dionicka drustva i poljoprivredne zadruge.

Najveci dio cine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Poljoprivredne zadruge su udruzenja poljoprivrednika kojima pokusavaju sniziti troskove proizvodnje, povecati proizvodnju i poboljsati plasman proizvoda na trziste. ? zadruga u Hrvatskoj otpada na poljoprivredne zadruge. Danas se u Hrvatskoj koriste razni poticaji, naknade, potpore za razvoj poljoprivrede. Novcani poticaji uveli su se 1958. g. i oni su bili vazan oblik zastite trzista i poticanaj proizvodnje. Proizvodnjom svake dodatne jedinice, poljoprivrednik dobiva novcani poticaj. Sve do sredine sezdesetih godina novcane su se naknade isplacivale za gotovo sve ajvaznije inpute da bi se zatim reducirale na mineralna gnojiva i kvalitetno poljoprivredno sjeme i od 1999. samo na prodano i isporuceno, deklarirano poljoprivredno sjeme. Novcane naknade ili regresi poticu uvodenje novih postupaka proizvodnje i nova sredstva, uvedene su 1952. g. One imaju dvostruku zadacu. Prvo, nizim cijenama odredenih inputa stimulira se njihovo brze i sire uvodenje u masovnu poljoprivrednu proizvodnju. Drugo, one su oblik subvencioniranja ne samo poljoprivrede nego i industrije odgovarajucih proizvodnih sredstava. Porezi su za poljoprivrednike znacile trosak i samim time skuplju proizvodnju kao i finalni proizvod. 997. godine ukinut je porez koji su vlasnici placali na katastarski prihod. 2001. godine uveden je porez na neobradeno obradivo poljoprivredno zemljiste kojim se zeli potaknuti da se sva iskoristiva poljoprivredna zemljista iskoriste na najefikasniji nacin. Drzavni proracun velike svote novaca daje poljoprivrednicima u obliku subvencija. Tablica: Subvencije u poljoprivredi u drzavnom proracunu u razdoblju od 1995. – 2002. |GODINA |UKUPNO (MIL. KN) |UDIO U: (%) | | |DRZAVNOM PRORACUNU |UKUPNOM BDPU |BDPU POLJOPRIVREDE | |1995. |502 |1,75 |0,51 |6,39 | |1996. |510 |1,45 |0,47 |5,74 | |1997. |570 |1,43 |0,46 |6,02 | |1998. |643 |1,64 |0,47 |6,03 | 1999. |997 |1,93 |0,70 |8,89 | |2000. |1381 |2,81 |0,91 |12,61 | |2001. |1435 |2,47 |0,88 |13,65 | |2002. |1568 |2,21 |0,89 |— | Izvor: podaci iz drzavnog proracuna u „Narodnim novina“ Tablica: Investicije u poljoprivredi u razdoblju od 1990. – 2003. GODINA |INVESTICIJA U POLJOPRIVREDI (MIL. |UDIO INVESTICIJA U BDP – U |UDIO INVESTICIJA U POLJOPRIVREDI U| | |KUNA) |POLJOPRIVREDE (%) |UKUPNIM INVESTICIJAMA (%) | |1990. |104 |4,3 |3,9 | |1992. |164 |5,1 |5,8 | |1994. |123 |1,7 |1,3 | 1996. |224 |2,7 |1,3 | |1998. |335 |3,7 |1,3 | |2000. |627 |6,3 |3,4 | |2002. |342 |5,6 |2,3 | |2003. |711 |— |1,9 | Izvor: P.

Grahovac: Ekonomika poljoprivrede, 2005. Hrvatska je kao svoj primarni cilj stavila ulazak u Europsku uniju. Zbog toga Hrvatska ima mogucnost koristenja europskih novcanoh fondova. Zbog toga je planirano da ce Hrvatska u razdoblju od 2012. do 2013. izdvojit vise od 140,00 milijuna eura za izravna placanja u poljoprivredi, vise od 480,00 milijuna eura za ruralni razvitak i nesto vise od 42,00 milijuna eura za ribarstvo. Unatoc novcima koje ce Hrvatska dobiti ulaskom u Europsku uniju, izgubiti ce veliku autonomsnost u grani poljoprivrede. 1. 2. Investicije u turizmu Turizam je najsvjetlija grana gospodarstva Hrvatske.

Ona je oslonac dugorocne razvojne strategije koji se temelji na prirodnim i ljudskim potencijalima. Hrvatski turizam biljezi svoj ubrzani razvoj od 1970-ih godina. U razdoblju od 1994. do 2000. godine hrvatski turizam bio je pod snaznim utjecajem ratnih dogadaja te poteskocama poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu turisticku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turisticke potraznje. Hrvatska je bogata prirodnim bogatstvima koja se ocituju u broju nacionalnih parkova ( 8), parkova prirode ( 11), otoka (1246), raznim manifestacijama kroz godinu itd.

Hrvatska obala ima indeks razvednosti 11,1. Od 1246 otoka, samo njih 67 je naseljeno. U razdoblju od 1996. do 2002. godine, ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u turizmu rasle su prosjecnom stopom od 25%. Najvece apsolutno povecanje investicija ostvareno je u 2002. godini u odnosu na 2001. godinu. Tablica: Investcije u Republici Hrvatskoj u hotele i restorane u razdoblju od 2000. do 2006. |Godina |Investicije u RH u hotele i restorane |Udio inesticija u hotele i | |( u 000 kn) |restorane u ukupnim | | | |investicijama (%) | | |U dugotrajnu imovinu |U novu dugotrajnu imovinu |Ukupne investicije |Indeks | | |2000. |661. 207 |682. 150 |1. 343. 357 |— |2,27 | |2001. |847. 55 |779. 778 |1. 627. 033 |121,1 |2,56 | |2002. |1. 813. 647 |1. 762. 692 |3. 576. 339 |219,8 |4,62 | |2003. |2. 094. 427 |2. 316. 238 |4. 410. 665 |123,3 |4,24 | |2004. |2. 431. 839 |2. 357. 985 |4. 789. 824 |108,6 |4,50 | |2005. |2. 339. 014 |2. 295. 958 |4. 34. 972 |96,8 |4,14 | |2006. |3. 991. 690 |4. 062. 191 |8. 053. 881 |173,8 |6,05 | Izvor: Drzavni zavod za statistiku Jedino u 2005. godini mozemo primjetiti da postoji pad ukupnih investicija s obzirom na 2004. godinu. 1. 3. Investicije u skolstvu i zdravstvu 1. 3. 1. Skolstvo Hrvatska takoder ima velike potencijale u skolstvu. Velik broj ucenika srednjih skola zeljno je obrazovanja te radi toga upisuju fakultete. Jedan od bitnijih problema studiranja je financiranje studija.

Velika bi pomoc bila kada bi Hrvatska sufinancirala u velikoj vecini studiranje i tako svojim mladim gradanima omogucila bolju podlogu za daljni razvoj u zivotu, tj. cijelozivotno obrazovanje o kojem svi danas govore, a jako malo njih to i provodi. To se moze vidjeti i u ovoj tablici, Hrvatska u opce ne nudi nikakvu partipaciju u obrazovanju osoba u dobi od 35 do 59 godina. Sa sigurnoscu mozemo reci da te osobe poseno trebaju kompjutersko, tj internetsko znanje jer svaki posao danas trazi od zaposlenika racunalnu pismenost. Takoder postoji problem hrvatskog gospodarstva jer ne pruza mladima dovoljno mogucnosti za zaposljavanje.

Svjedoci smo tome da se svake godine donose odluke o dobnoj granici za odlazak u mirovinu, koje umjesto da se snizavaju ili barem ostanu vise, one se povecavaju. Samim time mladim ljudima koji su spremni raditi oduzimaju se radna mjesta. Razvoj cijelog gospodarstva Hrvatske, znacilo bi i veci broj zaposljavanja mladih, a do razvoja dolazi investicijama, koje ocito treba potaknuti. Tablica: Udio izdataka za obrazovanje u BDP-u u odredenim zemljama (%) U visoko razvijenim zemljama, zemljama sa visokim BDP-om i udio izdataka za obrazovanje je veci. Tablica: Udio obrazovanja u BDP-u u Republici Hrvatskoj [pic]

Usporedimo li Austriju i Hrvatsku, lako je zakljuciti da trebamo jos puno ulagati da bi dostigli razvijenije zemlje. Tablica: Usporedba ulaganja u pojedine podsustave skolovanja u Republici Hrvatskoj |GODINA |UKUPNO ULAGANJE U |PREDSKOLSKI ODGOJ |OSNOVNO OBRAZOVANJE |SREDNJE OBRAZOVANJE |VISOKOSKOLSKO OBRAZOVANJE | | |SKOLSTVO U BDP-U | | | | | | |(%) | | | | | 1999 |4,60 |0,55 |2,16 |1,01 |0,87 | |2000 |4,73 |0,54 |2,19 |1,03 |0,97 | |2001 |4,63 |0,54 |2,12 |1,07 |0,90 | |2002 |4,63 |0,54 |2,12 |1,07 |0,90 | 2003 |4,36 |0,53 |2,10 |1,08 |0,89 | |2004 |4,65 |0,52 |2,12 |1,09 |0,94 | |UKUPNO |4,60 |0,54 |2,10 |1,04 |0,91 | |1999. – 2004. | | | | | |

Iz tablice se da iscitati da Hrvatska u skolstvu najvise ulaze u osnovno obrazovanje, zatim srednje obrazovanje, slijedi visokoskolsko obrazovanje te zadnje predskolski odgoj. 1. 3. 2. Zdravstvo Ulaganje u zdravstvo takoder je bitan segment gospodarstva. Zdravo stanovnistvo neke drzave je uvjet za razvoj gospodarstva. Posebno zbog toga sto su zdravstvene potrebe nepredvidive iznenadne i naravno nezeljene. Ekonomisti koji se bave zdravstvom nazivaju se zdravstvenim ekonomistima te se bave financijskim pitanjima zdravstva. Zdravstvo se financira na 2 nacina: 1) kroz poreze ( Beveridgeov model ) kroz obvezno zdravstveno osiguranje ( Bismarkov model Tablica: Izdvajanja i potrosnja na zdravstvo po zemljama u 1997. g. |DRZAVA |IZDVAJANJE ZA ZDRAVSTVO OD BDPA-A 1997. (%) |POTROSNJA ZA ZDRAVSTVO PO STANOVNIKU U USD | | | |1997. | |LUKSEMBURG |7,0 |2. 303 | |SVICARSKA |10,0 |2. 11 | |BELGIJA |7,6 |1. 768 | |AUSTRIJA |8,3 |1. 905 | |NJEMACKA |10,7 |2. 364 | |NIZOZEMSKA |8,3 |1. 33 | |FRANCUSKA |9,6 |2. 047 | |NORVESKA |7,5 |2. 017 | |ISLAND |7,9 |1. 981 | |DANSKA |8,0 |2. 042 | ITALIJA |7,6 |1. 613 | |SVEDSKA |8,6 |1. 762 | |V. BRITANIJA |6,8 |1. 391 | |FINSKA |7,4 |1. 525 | SPANJOLSKA |7,4 |1. 183 | |PORTUGAL |7,9 |1. 148 | |GRCKA |8,6 |1. 196 | |SLOVENIJA |7,7 |743 | HRVATSKA |7,6 (1994. ) |310 | Ovi podaci su porazavajuci za Hrvatsku, Hrvatska u svog stanovnika za zdravlje „ulaze“ samo 310 americkih dolara! I sami znamo za primjere iz zivota da mnogi ljudi nemaju novaca za lijekove koji su im potrebni jer HZZO ne pokriva troskove lijecenja ili lijekove te su mnogi suoceni sa situaciju da moraju spajati kraj s krajem kako bi prezivjeli ili pasti na samo dno da moraju moliti i prositi za svoje pravo na zivot.

Ministar zdravstva ulaze velike novce u e-zdravstvo koje je sad aktualno, ali kako ulagati u e-zdravstvo kada su nam bolnice u raspadnom stanju, sve je manje doktora/specijalista/mediciskog osoblja, sve su vece liste cekanja na pretrage koje su nekima prijeko potrebni kako bi se ljecenje bilo uspjesno. Hrvatska mora uloziti puno napora, truda i novaca u zdravstvo kako bi dosegla razinu razvijenih zemalja, sto ce vjerovatno potrajati godinama s obzirom na stanje gospodarstva u cijelosti.